AGENTI ZA NEKRETNINE

​

Tko je ovlašteni agent za posredovanje nekretninama?

Ovlašteni agent za posredovanje nekretninama je pojedinac, fizička osoba upisana u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina koji vodi HGK i ima položen stručni ispit za agenta.

Tko nije ovlašteni agent za posredovanje nekretninama?

Svi pojedinci, fizičke osobe koje se izdaju za agenta posredovanja u prometu nekretnina a nemaju položen stručni ispit i nisu upisani u Imenik agenata posredovanja u prometu nekretnina koji vodi HGK.

​

AGENCIJE – POSREDNICI ZA NEKRETNINE

Tko je ovlašteni posrednik u prometu nekretninama?

Posrednik u prometu nekretnina je trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik, registriran za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina koji ima sjedište na teritoriju Republike Hrvatske.

Posrednik u prometu nekretnina je i trgovačko društvo, trgovac pojedinac ili obrtnik, registriran za obavljanje djelatnosti posredovanja u prometu nekretnina koji ima sjedište na teritoriju države ugovornice Ugovora o Europskom gospodarskom prostoru ukoliko u skladu ispunjava uvjete sukladno propisima države u kojoj ima poslovni nastan.

Posrednik u prometu nekretnina mora imati minimalno jednog uposlenog ovlaštenog agenta za nekretnine koji je ovlašten obavljati poslove posredovanja.

Ovlašteni posrednik mora imati važeću policu osiguranja kojom je osiguran za eventualnu štetu koju bi prouzročio svojim klijentima ne profesionalnim radom.

​​

 

POSREDOVANJE NEKRETNINAMA

Što je to posredovanje?

Posredovanje u prometu nekretninama su radnje posrednika koje se tiču povezivanja nalogodavca i treće osobe te pregovora i priprema za sklapanje pravnih poslova kojih je predmet određena nekretnina osobito pri kupnji, prodaji, zamjeni, najmu, zakupu i dr.

Što je to posrednički dnevnik?

Na temelju čl. 26. Zakona o posredovanju u prometu nekretnina (ZPPN) i čl. 843. Zakona o obveznim odnosima (ZOO) posrednik je obavezan voditi evidenciju o posredovanju u prometu nekretnina koju nazivamo posrednički dnevnik.

Što je to ugovor o posredovanju u prometu nekretnina?

Ovlašteni posrednik (agencija za nekretnine) za posredovanu nekretninu je obavezan s nalogodavcima zaključiti ugovor o posredovanju u prometu nekretnina u pisanom obliku.

Što je to posrednička naknada, provizija?

Zakon o posredovanju u prometu nekretnina u članku 15. stavku 1., propisuje da se ugovorom o posredovanju u prometu nekretnina obvezuje posrednik da će nastojati naći i dovesti u vezu s nalogodavcem osobu radi pregovaranja i sklapanja određenog pravnog posla o prijenosu ili osnivanju određenog prava na nekretnini, a nalogodavac se obvezuje da će mu isplatiti određenu posredničku naknadu ako taj pravni posao bude sklopljen.

 

NEKRETNINE

Što je nekretnina?

Nekretnina je čestica zemljine površine zajedno sa svime što je sa česticom razmjerno trajno spojeno na površini ili ispod nje.

Iz toga proizlazi da se npr. kupnjom stana stječe vlasništvo i nad idealnim dijelom zgrade i zemljišta na kojem je zgrada izgrađena ili kupnjom zemljišta (katastarske čestice) stječe se vlasništvo nad svime što je na njemu izgrađeno bez obzira da li su izgrađeni objekt legalni, ucrtani i upisani u katastarske planove i zemljišne knjige.

Pojam nekretnine u pravu se često proširuje i na one stvari koje su po svojoj prirodi pokretnine. Stoga u pravu kod pitanja je li neka stvar nekretnina nije dovoljan samo kriterij prirodne kvalitete, nego se uvodi još i kriterij pertinencije i kriterij posebnih ciljeva.

Po kriteriju prirodne kvalitete nekretnine su u prvom redu zemljišta. No osim zemljišta, nekretninom se smatra i sve ono što je sa zemljištem trajno povezano bilo mehanički bilo organski. Prema tome, nekretninama se smatraju zgrade koje su građene s namjerom da tu trajno ostanu.
U istu kategoriju idu bunari, bazeni, podrumi itd.

Osim toga, nekretninom se smatra i sve ono što je u zgradu trajno ugrađeno, npr. električne i vodovodne instalacije, instalacije za centralno ili etažno grijanje, rolete na prozorima. 

Nekretninom se smatraju npr. drveće, trava tj. sve ono što je sa zemljištem trajno organski vezano. I sami plodovi dok se ne odvoje od matice smatraju se nekretninama. Po kriteriju pertinencije nekretninom se smatra i ona pokretna stvar koja služi gospodarskim svrhama nekretnine. Tako se npr. traktor, plug, kola i dr. jednog poljoprivrednog dobra smatraju nekretninama kao i samo dobro.

Po kriteriju posebnih ciljeva smatra se neka pokretna stvar nekretninom zato što je propis tako odredio. Tako su se u našem pravu pomorski brodovi, uključujući i one u gradnji, smatrali nekretninama. Danas su pomorski brodovi, uključujući i one u gradnji, pokretne stvari. Isto vrijedi i za zrakoplove i zrakoplove u gradnji. Iako pokretnine, pravni režim za brodove i zrakoplove (upisivanje u registre nalik zemljišnim knjigama i stvarnih prava na njima) vrlo je sličan onome za nepokretne stvari.

Važnost diobe stvari na pokretne i nepokretne stvari vidi se npr. u različitim pravnim režimima u pogledu stjecanja vlasništva i ostalih stvarnih prava, zatim u činjenici da se nekretnine i stvarna prava na njima upisuju u gruntovnicu, a pokretnine ne. O razlici između pokretnih i nepokretnih stvari vodi se računa i u građanskom sudskom postupku te u ovršnom postupku.

Što je tržišna vrijednost nekretnine?

Tržišna vrijednost nekretnine je cijena nekretnine koja se postiže ili se može postići na tržištu u trenutku nastanka porezne obveze.

 

VLASNIŠTVO, SUVLASNIŠTVO, ZAJEDNIČKO VLASNIŠTVO

Vlasništvo (pravo vlasništva)

Vlasništvo (pravo vlasništva) je stvarno pravo na određenoj stvari koje ovlašćuje svoga nositelja da s tom stvari i koristima od nje čini što ga je volja te da svakoga drugoga od toga isključi, ako to nije protivno tuđim pravima ni zakonskim ograničenjima.

Pravo vlasništva upisuje se u zemljišne knjige, a pravni učinci prava vlasništva stječu se upisom u te knjige koje vodi Zemljišno-knjižni odjel Općinskog suda ili gruntovnica.

Pravo vlasništva u Republici Hrvatskoj zajamčeno je Ustavom.

Pravo vlasništva može u interesu Republike Hrvatske biti zakonom oduzeto (potpuno izvlaštenje) ili ograničeno osnivanjem za drugoga nekoga prava glede vlasnikove stvari (nepotpuno izvlaštenje), u kojem slučaju vlasnik ima pravo na naknadu prema propisima o izvlaštenju.

Suvlasništvo (pravo suvlasništva)

Ako više osoba ima neku stvar u svome vlasništvu tako da svakoj pripada po dio toga prava vlasništva, računski određen razmjerom prema cijelom pravu vlasništva te stvari, sve su one suvlasnici te stvari, a dijelovi prava vlasništva koji im pripadaju njihovi su suvlasnički dijelovi.

U sumnji koliki su suvlasnički dijelovi, smatra se da su jednaki.

Zajedničko vlasništvo (pravo zajedničkog vlasništva)

Stvar je u zajedničkom vlasništvu kad na nepodijeljenoj stvari postoji vlasništvo dviju ili više osoba (zajedničara) koje sve u njemu imaju udjela, ali veličina njihovih udjela nije određena, bez obzira na to što je odrediva.

U sumnji sudjeluju li osobe u suvlasništvu ili zajedničkom vlasništvu neke stvari, smatra se da je to suvlasništvo.

Pravo zahtijevati da se zajedničko vlasništvo podijeli određivanjem koliki suvlasnički dio pripada određenom zajedničaru ostvaruje se provedbom diobe nekretnine.

 

ZEMLJIŠNE KNJIGE

Što su zemljišne knjige?

Zemljišne knjige su javne knjige o pravnom stanju nekretnina mjerodavnom za pravni promet.

Zemljišne knjige temelje se na podacima katastarske izmjere zemljišta.

Podaci u zemljišnoj knjizi o oznakama katastarskih čestica, njihovoj površini, zgradama i drugim građevinama koji trajno leže na zemljištu moraju odgovarati podacima iz katastra zemljišta.

Pristup zemljišnim knjigama i katastru zemljišta tj. mogućnost traženja izvadaka ima pravo bilo koja zainteresirana osoba.

Zk izvadak – vlasnički list (pojam)

Razlikujemo dvije vrste ispisa iz BZP-a ovisno da li je nekretnina upisana u glavnu zemljišnu knjigu ili je upisana u knjigu položenih ugovora (npr. stanovi u ne etažiranim zgradama).

Vlasnički list nekretnine (zemljišno-knjižni uložak) upisane u glavnu zemljišnu knjigu sastoji se od:

• Posjedovnica (A) – sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje čine jedno zemljišno-knjižno tijelo te sve katastarske promjene koje se odnose na njih.

• Vlastovnica (B) – sadrži podatke o vlasniku nekretnine, promjene glede vlasništva i osobna ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut glede raspolaganja nekretninom

• Teretovnica (C) – sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena (hipoteka, osobne i stvarne služnosti, pravo građenja, obvezna prava).

Vlasnički list nekretnine (zemljišno-knjižni uložak) upisane u knjigu položenih ugovora sastoji se od:

• Popisni list (A1) – sadrži podatke o svim katastarskim česticama koje čine jedno zemljišno-knjižno tijelo te sve katastarske promjene koje se odnose na njih, a ako na čestici postoji izgrađena građevina (mjesto, adresu, kućni broj)

• Popisni list (A2) – ako na čestici ima građevina sadrži opis nekretnine (kat, površina u četvornim metrima, …)

• Popisni list (B) – sadrži podatke o vlasniku nekretnine, promjene glede vlasništva i osobna ograničenja kojima je vlasnik podvrgnut glede raspolaganja nekretninom

• Popisni list (C) – sadrži podatke o stvarnim i drugim pravima kojima je nekretnina opterećena (hipoteka, osobne i stvarne služnosti, pravo građenja, obvezna prava)

Etažiranje (pojam)

Etažiranje je postupak kojim se uspostavlja etažno vlasništvo.

Etažno vlasništvo je vlasništvo nad samostalnom prostorijom (stan, poslovni prostor, garaža, tavan, …) povezano s odgovarajućim suvlasničkim dijelom (idealnim dijelom) nekretnine koja se sastoji od zemljišta sa zgradom ili od prava građenja sa zgradom.

Etažiranjem se potpuno sređuje zemljišno-knjižno stanje, utvrđuje se stvarni i ispravni omjer svakog suvlasnika u suvlasništvu nekretnine, uspostavlja se pravedan odnos u sufinanciranju održavanja nekretnine (pričuva i sl.).

 

KATASTAR

Što je to katastar zemljišta?

Katastar je upravno tijelo nadležno za održavanje katastarskih podataka o katastru nekretnina, katastru zemljišta i katastru vodova.

Katastarski operat je naziv za ukupnu dokumentaciju koja se u katastru vodi za određenu katastarsku općinu.

Katastar zemljišta je javna evidencija o položaju, obliku, površini, izgrađenosti, načinu iskorištavanja, proizvodnoj sposobnosti i korisnicama tj. posjednicima zemljišta.

Katastar zemljišta je nadležan za evidenciju podataka o brojevima katastarskih čestica, njihovoj površini, obliku, zgradama i drugim građevinama koje leže na zemljištu ili ispod njegove površine, ili o njihovim korisnicima (posjednicima).

Kopija katastarskog plana, preris ili precrt katastarskog plana, situacija, položajni nacrt i sl.

Kopija katastarskog plana, preris ili precrt katastarskog plana, situacija, položajni nacrt i sl. grafički skupno prikazuje katastarske podatake. Obvezno sadrži podatke o brojevima katastarskih čestica, međama i drugim granicama, granicama vrsta uporabe dijelova katastarskih čestica, adresama katastarskih čestica, položaju, obliku, vrsti uporabe i kućnom broju zgrada i drugih građevina. Mogu uočiti: oblik parcele, smještaj objekta na parceli, položaj prema susjednim objektima, položaj prilaznih cesta i sl.

Pravo posjeda

Pravo posjeda je faktična vlast na određenoj strani, koja posjedniku daje određena prava i pravnu zaštitu u odnosu na treće.

Izravan posjed ima svaka osoba (izravan posjednik) koja izravno ima faktičnu vlast nad stvari, izvršava je osobno ili posredovanjem pomoćnika.

Neizravan posjed ima osoba koja ima faktičnu vlast nad stvari preko druge osobe, kojoj je na temelju plodouživanja, ugovora o korištenju npr. stana, zakupa, čuvanja, posudbe ili drugog pravnog posla, dala stvar u izravan posjed.

Samostalan (individualan) posjed je posjed u kojem samo jedna osoba ima posjed stvari ili prava.

Suposjed je posjedovanje stvari ili prava organizirano tako da faktičnu vlast imaju svi zajedno, ili jedan, ili više njih za sve, ili sukcesivno.

Obzirom na kakvoću posjed može biti: zakonit, nezakonit, istinit, neistinit, pošten (savjestan), nepošten (nesavjestan).

Posjed se može steći: izvorno (originarno) i izvedeno (derivativno).

Način stjecanja posjeda u našem pravu javlja se u dva temeljna oblika: fizičkom predajom i predajom očitovanjem volje.

Bitno je naglasiti da posjed može postojati neovisno o vlasništvu. Dakle, jedna osoba može biti posjednik, a druga vlasnik. Posjednik ima pravo i na dopuštenu samopomoć (odbijanje zadiranja u posjed, odnosno povrat oduzetog posjeda primjenom sile odgovarajućeg intenziteta) protiv onoga tko ga uznemirava u posjedu, odnosno tko mu je oduzeo posjed (vlasništvo).

Pravo posjeda upisano je u katastar nekretnina pod pojmom ovlaštenika, a pravni učinci prava posjeda stječu se upisom.

Posjedovni list

Posjedovni list je javna isprava na kojoj je evidentiran posjed i posjednici (nositelji prava na katastarskim česticama).

U posjedovne listove upisuju se posjednici katastarskih čestica i pisani podaci o katastarskim česticama (broj, adresa, način uporabe, izgrađenost, površina).

U jednom posjedovnom listu može biti upisano više katastarskih čestica, odnosno jedna katastarska čestica može biti upisana u više posjedovnih listova.

Prijepis posjedovnog lista izdaje područni katastarski ured.

Prijavni list (iz katastra za gruntovnicu)

Prijavni list za zemljišnu knjigu prikazuje stanje katastarskih podataka u zemljišno-knjižnom ulošku prije izradbe elaborata i stanje tih podataka koje treba uspostaviti u zemljišnim knjigama nakon provedbe elaborata u katastarskom operatu.

Prijavni list izdaje područni katastarski ured.

Geodetski elaborat

Geodetski elaborat je stručan i detaljan prikaz neke promjene na zemljištu.

On je osnova za mijenjanje podataka na katastarskom planu i u posjedovnim listovima.

Mora biti potvrđen od nadležnog područnog ureda za katastar da je izrađen u skladu s geodetskim propisima te da odgovara svrsi za koju je izrađen.

Kada se formira katastarska čestica, ili upiše kuća, katastarski ured o tome obavještava zemljišnoknjižni odjel koji takvu katastarsku promjenu po službenoj dužnosti provodi u zemljišnoj knjizi.

Provodi se u katastru.

Parcelacija zemljišta

Parcelacija zemljišta je podjela ili spajanje dvije ili više katastarskih čestica, a može se raditi u građevinskom i poljoprivrednom području.

Parcelacija građevinskog zemljišta unutar granica građevinskog područja i parcelacija građevinskog zemljišta izvan tog područja može se provoditi samo u skladu s rješenjem o uvjetima građenja, lokacijskom dozvolom, rješenjem o utvrđivanju građevne čestice i detaljnim planom uređenja.

Za parcelaciju poljoprivrednog zemljišta potrebno je Uvjerenje nadležnog ureda za graditeljstvo da je katastarska čestica izvan granica građevinskog područja.

Parcelacija zemljišta provodi se u katastru.

 

GRAĐEVINSKA DOZVOLA

Što je to građevinska dovola?

Građevinska dozvola je upravni akt tj. dokument na temelju kojega se može započeti gradnja građevine.

Građevinskom dozvolom utvrđuje se da je glavni, odnosno idejni projekt izrađen u skladu s propisima i utvrđenim uvjetima koje mora ispunjavati građevina na određenoj lokaciji te da su ispunjeni svi potrebni preduvjeti za gradnju.

Građevinsku dozvolu izdaje ured državne uprave u županiji, odnosno ured Grada Zagreba, nadležan za poslove graditeljstva na čijem području se građevina gradi, ako Zakonom o gradnji ili posebnim zakonima nije drugačije određeno.

Građevinska dozvola prestaje važiti ako investitor ne pristupi građenju u roku od dvije godine od pravomoćnosti te dozvole. Važenje građevinske dozvole produžuje se na zahtjev investitora jednom za još dvije godine ako se nisu promijenili uvjeti utvrđeni u skladu s odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji i drugi uvjeti u skladu s kojima je izdana građevinska dozvola.

 

UPORABNA DOZVOLA

Što je to uporabna dovola?

Uporabna dozvola ili potvrda glavnog projekta je akt kojim se potvrđuje da je objekat za koji je izdan izgrađen u skladu s pripadajućim projektom i građevinskom dozvolom, da je siguran za korištenje i da se smije početi koristiti u svojoj namjeni.

 

PREDUGOVOR

Predugovor (pojam)

Predugovor je dokument u kojem dvije ugovorne strane utvrđuju namjeru i izjavljuju da jamče jedna drugoj da će u određenom vremenu zaključiti glavni ugovor pod uvjetima određenim i navedenim u predugovoru.

Da bi predugovor imao punu obvezujuću snagu mora sadržavati sve bitne sastojke glavnog ugovora.

Kad se radi o sklapanju predugovora, kojim se ugovara pravni promet na nekretninama, predugovor mora biti zaključen u pisanom obliku.

Vezano za rok u kojem su ugovorne strane iz predugovora dužne sklopiti glavni ugovor, Zakon o obveznim odnosima predviđa dvije moguće situacije:

• Ako stranke u predugovoru nisu odredile rok u kojem se mora sklopiti glavni ugovor, sud će na zahtjev zainteresirane stranke, narediti stranci koja odbija sklopiti glavni ugovor, da to učini u roku koji će joj odrediti.

• Prema članku 268. Zakona o obveznim odnosima sklapanje glavnog ugovora može zahtijevati u roku od šest mjeseci od isteka roka predviđenog za njegovo sklapanje, a ako taj rok nije predviđen, onda od dana kad je prema naravi posla i okolnostima ugovor trebao biti sklopljen.
  Protekom roka od šest mjeseci nakon roka predviđenog predugovorom, pretpostavlja se da stranke nisu zainteresirane za sklapanje glavnog ugovora, pa gube pravnu mogućnost zahtijevati njegovo sklapanje.

Prilikom zaključenja predugovora, kao jamstvo zaključenja konačnog ugovora (kupac ili najmoprimac) daje kaparu.

 

KAPARA

Kapara (pojam)

Kapara je novčana svota ili neka druga zamjenjiva stvar koju jedna strana daje drugoj kao znak da je ugovor sklopljen i kao sigurnost da će se ugovorne obveze ispuniti.

Kapara se određuje prema dogovoru ugovornih strana. Prilikom kupoprodaje nekretnina praksa je da se ugovari u iznosu od 10% ukupno ugovorene kupoprodajne cijene. Iznos kapare može se ugovoriti i manjim, a sve što prelazi 10% smatra se dijelom kupoprodajne cijene.

Kapara kao odustnina

Kad je uz kaparu ugovoreno pravo da se odustane od pred/ugovora, onda se kapara smatra odustninom i svaka strana može odustati od pred/ugovora. Ako odustane strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako odustane strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.

Kapara kao ugovorna kazna

Kada jedna od ugovornih strana ne ispoštuje ugovorene odredbe onda se kapara smatra ugovornom kaznom i svaka strana može odustati od pred/ugovora te zahtijevati naplatu ugovorne kazne. Ako ugovorne odredbe ne ispoštuje strana koja je dala kaparu, gubi je, a ako ugovorne odredbe ne ispoštuje strana koja je kaparu primila, vraća je u dvostrukom iznosu.

Kapara predstavlja znak ozbiljnosti poslovanja i stvarne namjere realizacije pred/ugovorenog pravnog posla.

Kapara je u cijelosti regulirana Zakonom o obveznim odnosima.

PAŽNJA: Avans (predujam), akontacija i sl. nije kapara te se na tako ugovorene pojmove ne primjenjuju iste odredbe Zakona o obveznim odnosima koje se odnose na kaparu.

 

KUPOPRODAJNI UGOVOR

Kupoprodajni ugovor (pojam)

Kupoprodajni ugovor je dokument kojim se dvije ugovorne strane (potpisinice ugovora) obvezuju na zaključenje pravnog posla kupoprodaje predmetne nekretnine.

Svaki kupoprodajni ugovor trebao bi sadržavati minimalno slijedeće bitne sastojke:

• Ispravne osobne podatke ugovornih strana s naznačenim poreznim OIB brojem

• Opis nekretnine u skladu sa zemljišno-knjižnim izvatkom ili vlasničkim listom

• Iznosom ukupne kupoprodajne cijene izražene u HRK

• Navedenim načinom i dinamikom isplate kupoprodajne cijene

• Rokovi primopredaje posjeda, ispražnjenje od osoba i stvari

• Tabularnu izjavu (clausula intabulandi)

 

TABULARNA ISPRAVA (Clausula intabulandi)

Tabularna isprava / Clausula intabulandi (pojam)

Tabularna isprava (Clausula intabulandi) je izričita i strogo formalna izjava (u pisanoj formi) volje knjižnog prednika – osobe čije se zemljišnoknjižno pravo ukida, ograničava ili opterećuje, da pristaje na uknjižbu ili predbilježbu. Radi se dakle o pristanku na upis.

Pristanak na upis može se dati bezuvjetno, pod određenim uvjetom ili se može oročiti.

Bezuvjetan pristanak na upis u obliku clausule intabulandi potreban je za uknjižbu – upis stjecanja, promjene ili prestanka prava na nekretnini bez posebnog kasnijeg opravdanja.

 

UGOVOR O ZAMJENI

Ugovor o zamjeni (pojam)

Ugovor o zamjeni nekretnina u pravnom smislu predstavlja dvije kupoprodaje nekretnina, regulirane u jednom dokumentu, gdje vlasnici nekretnina vrše međusobnu zamjenu nekretnina (predaju vlasništva), sa ili bez međusobne nadoplate u eventualnoj razlici vrijednosti nekretnina. 

 

UGOVOR O NAJMU

Ugovor o najmu (pojam)

Uvažavajući Zakon o obveznim odnosima, najam znači samo pravo uporabe iznajmljene stvari, dok zakup obuhvaća uporabu i uživanje stvari (npr. ubiranje plodova kod zakupa poljoprivrednog zemljišta).

 

UGOVOR O ZAKUPU

Ugovor o zakupu (pojam)

Uvažavajući Zakon o obveznim odnosima, zakup obuhvaća uporabu i uživanje stvari (npr. ubiranje plodova kod zakupa poljoprivrednog zemljišta), dok najam znači samo pravo uporabe iznajmljene stvari.

 

UGOVOR O DOSMRTNOM UZDRŽAVANJU

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju (pojam)

Ugovorom o dosmrtnom uzdržavanju davatelj uzdržavanja se obvezuje da će primatelja uzdržavanja uzdržavati do njegove smrti, a primatelj uzdržavanja se obvezuje da će mu za života prenijeti svu ili dio svoje imovine.

Ugovor o dosmrtnom uzdržavanju mora biti:

1. sastavljen u pisanom obliku i

2. ovjeren od suca nadležnog suda, ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku, ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.

Ugovorne strane mogu sporazumno raskinuti ugovor i nakon što je poćelo njegovo ispunjavanje, a svaka strana može zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze.

 

UGOVOR O DOŽIVOTNOM UZDRŽAVANJU

Ugovor o doživotnom uzdržavanju (pojam)

Ugovorom o doživotnom uzdržavanju davatelj uzdržavanja se obvezuje da će primatelja uzdržavanja uzdržavati do njegove smrti, a primatelj uzdržavanja izjavljuje da mu daje svu ili dio svoje imovine, s time da je stjecanje stvari i prava odgođeno do trenutka smrti primatelja uzdržavanja.

Ugovor o doživotnom uzdržavanju mora biti:

1. sastavljen u pisanom obliku i

2. ovjeren od suca nadležnog suda, ili potvrđen (solemniziran) po javnom bilježniku, ili sastavljen u obliku javnobilježničkog akta.

Ugovorne strane mogu ugovor sporazumno raskinuti i nakon što je počelo njegovo ispunjavanje, a svaka strana može zahtijevati raskid ugovora ako druga strana ne ispunjava svoje obveze.

​